Povijesni pregled

grb Ivanicha (Small)Naziv IVANIĆ je spomenut već 1093. godine u darovnici kralja Ladislava Arpadovića novoosnovanoj Zagrebačkoj biskupiji kao posjed koji kralj daruje za uzdržavanje biskupije. Izvorni pojam IVANIĆ (biskupijski posjed) u povijesti se spominje i pod nazivom “OTOK IVANIĆ (Insula Ivanich)”, jer je cijeli taj posjed zatvoren rječicama: Lonjom, Česmom i Glogovnicom. Naziv IVANIĆ, po svemu izgleda, dolazi od kapele sv. Ivana Krstitelja koja je bila smještena na prostoru Kloštra. Pod nazivom IVANIĆ javljaju se kasnije naselja: Kloštar Ivanić na brežuljku iznad posavske ravnice, a iza toga i Ivanić Grad na Lonji. Naziv Ivanić Kloštar nastao je u vrijeme Vojne krajine kada je Kloštar bio posljednja i jaka istočna linija obrane Zagreba od Turaka. Zagrebački biskupi su nakon ulaska u posjed IVANIĆA uz kapelu sv. Ivana sagradili i svoj kaštel kamo su često navraćali i tu boravili. Župna crkva u Kloštar Ivaniću datira iz 13. stoljeća. Posvećena je Uznesenju B. D. Marije. Podrobnije: Zagrebački biskup Stjepan II. dao je između 1227. i 1242. godine sagraditi crkvu Blažene Djevice Marije i uz nju samostan u koji je doveo najprije redovnice sv. Norberta, a kasnije benediktinke. Crkva sv. Marije bila je vjekovima župna crkva. “Ivanićka postojana predaja govori da je crkva Marijina sa samostanom opatica na mjestu današnje župne crkve. S pravom zaključujemo da je upravo ta crkva župna Ivanićka crkva. Još više! Moglo bi se reći da je upravo Stjepan II. između 1227. i 1242. osnovao župu u Ivaniću.” (P. Cvekan: Franjevci u Ivaniću, str. 89)

Župa u Ivaniću (Kloštar Ivanić) prvi put se spominje 1334. godine u popisu župa Čazmanskog arhiđakonata. Prigodom kanonske vizitacije zapis goričkog arhiđakona Ivana iz 1334. godine spominje u Ivaniću župnu crkvu Blažene Djevice Marije i njenu filijalnu kapelu sv. Nikole u Lupoglavu.
Župna crkva Marijina Uznesenja u Kloštar Ivaniću najstarije je marijansko svetište Sjeverne Hrvatske. Od 13. stoljeća u toj proštenjarskoj crkvi časti se Marija Ivanečka kao “Majka milosrđa”. U “Knjizi čudesa B. D. Marije Ivanečke” iz 18 st. spominje se 57 opisanih uslišanja.
grb biskupa Luke (Small)Godine 1508. doveo je biskup Luka Baratin (1500.-1510.) franjevce opservantske Provincije Presv. Otkupitelja (Ugarska). Dogradio je i adaptirao stari kaštel u Ivaniću za samostan, a kapelu sv. Ivana dogradio za samostansku crkvu i predao ih je franjevcima. Crkva je građena u kasnogotičnom stilu, a nadvratnik renesansnog portala biskup je ukrasio svojim grbom. Franjevci su se zadržali do 1544. kad su pred turskom opasnošću izbjegli zajedno s narodom. Za sve vrijeme neposredne turske opasnosti i neprestanog ratovanja s Turcima, u samostanu se od 1544. do 1639. nalazi vojnička posada.
Godine 1639. biskup Benko Vinković samostan opet predaje franjevcima. Nakon povratka franjevaca prišlo se obnovi samostana i crkve sv. Ivana u baroknoj varijanti.
6. ožujka 1622. g. posvetio je današnju župnu crkvu Marijina Uznesenja biskup Petar Domitrović.
DSC00683 (Small)Godine 1664. postavljena je na glavnom oltaru župne crkve slika Marijina Uznesenja. Oltar je 1757. dobio današnji izgled. Tada su uređeni i oltari sv. Josipa, sv. Jurja, sv. Barbare, Triju kraljeva, sv. Antuna Pustinjaka, sv. Križa i Gospe Žalosne. Na zaglavnom kamenu iznad ulaznih vrata župne crkve Marijina Uznesenja, uklesana je 1759. godina, a označuje godinu kad je crkva poprimila svoj današnji izgled. Od 1686. g. do 1753. franjevci vode dušobrižništvo vojnika u Ivanićkoj tvrđi. Od 1772. g. do 1786. franjevci u samostanu vode osnovnu školu; u 18. stoljeću su kroz 35 godina djelovale u samostanu filozofska i teološka škola Provincije sv. Ladislava.
Od 1728. g. do 1811. u samostanu je djelovala ljekarna. Vodio ju je samostanski brat apotekar, dok je bolesnike dvorio brat ranarnik. Poslije 1811. podignuta je samostalna zgrada ljekarne ispred samostana. Prije I. svjetskog rata ta je zgrada srušena i podignuta nova ljekarna sjeverno od samostanske crkve sv. Ivana. Franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda prodala je tu ljekarnu 1931. magistru gosp. Dragutinu Šipušu.
Godine 1774. izradio je zagrebački kipar Josip Weinacht četiri oltara u samostanskoj crkvi sv. Ivana (oltari: sv. Krunice, 14 pomoćnika, sv. Franje i sv. Antuna).
Toranj samostanske crkve sv. Ivana u Kloštar Ivaniću izabran je polovicom 19. stoljeća kao koordinatno ishodište grafičke katastarske izmjere za sjevernu i primorsku Hrvatsku.
Godine 1936. povjerena je župa i župna crkva Marijina Uznesenja na upravljanje franjevcima u Kloštar Ivaniću.
klaustar samostana sv. Ivana (Small)Godine 1944. uslijed miniranja teško je oštećena samostanska crkva sv. Ivana. Zbog nemogućnosti popravka tijekom godina srušio se krov i stradala je unutrašnjost te se u njoj ne može obavljati bogoslužje. Obnova je započela 1990. Novo krovište na crkvi je postavljeno 2008. godine, a radovi obnove traju i dalje. Godine 1957. pristankom uprave naše Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda i odobrenjem Nadbiskupskog Duhovnog Stola u Zagrebu, u Kloštar Ivanić dolaze Školske sestre sv. Franje Bosansko-hrvatske provincije Prečistog Srca Marijina. Dobivaju staru župnu kuću, dio župnog dvorišta i vrt gdje izgrađuju svoj samostan.
Od 1970. g. do 1977. borave u franjevačkom samostanu trapisti, jer je njihov samostan u Banjaluci teško stradao u potresu; franjevci pak grade svoj novi samostan s vjeronaučnim dvoranama i župnim uredom kraj župne crkve.
Godine 1978. u franjevački samostan dolaze sestre karmelićanke i osnivaju Karmel Svete Terezije od Djeteta Isusa.
Godine 1970. gradi se pokraj župne crkve novi franjevački samostan sa župnim uredom. Zgrada je proširena i dovršena 1994. godine.
Župna crkva i novi franjevački samostan (Small) Godine 1993. održana je proslava pod nazivom «900 godina Ivanića». Na tu temu održan je i simpozij 1994. godine. U to vrijeme započeli su veliki radovi na obnovi župne crkve i proširenja franjevačkog samostana. Od 1993. do 2003. godine radilo se na unutarnjoj i vanjskoj obnovi župne crkve, uređenja crkvenog okoliša te dogradnje samostana. U staroj sakristiji župne crkve uređena je pinakoteka i riznica. Radovi su se izvodili uz pomoć dobročinitelja i donatora koje je vodio i animirao Organizacijski odbor proslave «900 godina Ivanića». Predsjednik Odbora bio je ing. Ante Todorić, a dopredsjednik o. Slavko Bulaja, župnik.
Godine 2003. (u nedjelju), 16. studenoga u župnoj crkvi je održana svečana misa zahvalnica. Na misi je bila posveta novog kamenog oltara i blagoslov svih radova na obnovi. Slavlje je predvodio zagrebački nadbiskup, kardinal Josip Bozanić. Tom prigodom župnik o. Slavko Bulaja zahvalio je svima koji su doprinijeli da veliko djelo obnove dođe do završetka. Zahvalio je svim dobročiniteljima, donatorima, a osobito gospodinu Anti Todoriću, dugogodišnjem dobročinitelju župe i franjevačkog samostana u Kloštar Ivaniću.